17 svibnja 2009

Jasenovac - malo Bosne - Dubica - Sunja

Već neko vrijeme planirani put za Jasenovac uletio je nesvakidašnjom prilikom. Naime organiziran je sa HŽom "Lonja bike tour" koji je osigurao cijeli vlak samo za bicikliste tako da smo preskočili redovita natezanja, svađanja i podmićivanja konduktera...
Mi kao pravi Krkani nismo htjeli putovati u čoporu već u svom krkanskom aranžmanu.

Čoporska ruta je bila nekako premršava, istina imali su na raspolaganju vodiče puta, pokretni servis, ručak na seoskom imanju uz tamburaše ali...

Mi smo htjeli i do spomen područja Jasenovac pa malo skrenuti i u Bosnu...

Pošto su dan poslije bili izbori ovaj post će obilovati i predizbornim plakatima, svakakvih tu faca ima koje bi htjele vladatii, upravljat lovom, hoće bit važni...

Jasenovac je rupa, selo - selendra, vjerovatno niko nikad ne bi ni čuo za to uspavano mjesto uz Savu da se tamo nije desila jedna od najvećih sramota naše novije povijesti.



Mladost... zašto u današnje doba nema više takvih imena....






Stoj pucaću!!!!








Spomen područje udaljeno je od mjesta nekih kilometar dva, ima memorijalni centar sa imenima stradalih, vrte se projekcije slika, izložene su poneke sitnice iz logora, fotografije i plakati, ponešto o NDH.






Službeni susret Adolfa Hitlera i Ante Pavelića, Fuhrera i sluge pokornog


Karta NDH

Sa stropa ,muzeja vise ploče sa imenima pobijenih ljudi, mahom srbi, ponešto hrvata židova i roma

Jedini način komunikacije logoraša sa obitelji je bio ovaj papirić, kratka poruka živ sam, pošaljite mi hrane i cigareta... I taj jebeni papirić je bila privilegija i trebalo ga je krvavo zaraditi.

Okovi...



Jasenovac express

Kako nam je ispričao kustos, logoraše su mahom ubijali hladnim oružijem. Sad s obzirom na broj ubijenih tu je bilo zaposleno podosta KV mesara i očito da su tukli prekovremene sate...




Malo smo se još promuvali oko betonskog cvijeta, može se ući unutar njega. Mrtva je tišina osim cvrkuta ptica koje su svila svoja gnijezda u betonskim elementima i taj pijev ima takvu aukustiku unutar strukture da zvuči kao vapaj mrtvih.

Odlazimo iz Jasenovca, dosta je bilo depresije i crnjaka. došlo je vrijeme za zabavu. Krećemo na granični prijelaz u Bosnu, fucking republika srpska.





Na granici su se naši malo začudili što idemo biciklom.... simpa carinnjaknjinjakinja. Kako se uopće kaže carinik u ženskom rodu???? Carica?


Cd shop by republika srpska, štand uz cestu kao na nekoj tržnici











Dva piva 12 kuna, hmmmmm pa ja sam bogat čovjek, pun para, htio sam pitat pošto bosna.

Pleasant je i bilo





Srbi...

Intermezzo, piva i pljuga uz obalu Une, iza nas je Hrvatska. U slučaju frke samo preplivaš.


Stižemo u Kozarsku Dubicu, više se ne zove bosanska, valjda su imali razlog za promjenu imena. Neki dobar razlog, političko-ideološki-manipulativno-primitivni.






Klub Penzionera iliti КЛУБ ПЕНЗИОНЕРA






Saša Bu Bu Xin... Veleposjednik i trgovac plastikom iz Kine.



Pasja vrićina, pržilo je.... pržilo



Dubica ima svog šarma, lijepih kuća sa početka prošlog stoljeća, ušminkan centar-korzo kojim dominira Zepter centar (oblikom daje na lonac). To me dovelo do zaključka da ovdašnje domaćice kuhaju u cepteru i da su zato ovdašnje djevojke tako zgodno isklesane. Tu su zatim kineski dućani iz kojih ulaze i izlaze domaće sponzoruše na visokim petama made in china, dvije džamije, jedna u obnovi, pravoslavna crkva i Svetosavski centar...


Stari običaji, muž prvi a gospođa se klati 3 metra iza njega, gastarbajterska penzija je zračila iz njih. Inače po kućama se već vidi ko ima penizju iz vani a neke kuće zrače ratnim profiterstvom i pljačkom...


Pogled prema mostu koji vodi za Hrvatsku, taj je prilaz nastavak korza ali je omeđen visokom ogradom i da bi prešli preko treba ići oko 2km okolo naokolo. Berlinski zid, ništa drugo, mostovi bi trebali spajati a ne razdvajati ljude. Makar smo ratovali i bilo je svašta ali treba gledati naprijed.


Evo malo slika iz srpske verzije 24 sata


Vrijedna djevojka...














Pogled na granicu sa druge strane i korzo u pozadini

Naši

Hrvatska HRVATSKA, falila nam je...



Prilaz graničnom prijelazu u Hrvatskoj Dubici, pravi izbor imena definitivno a sigurno trn u oku onima dolje...












Hrvatska Dubica, puno manja od one bosanske, pomalo oronula i zapuštena ali ima šarma
100 na sat. Mir, spokoj, nostalgija....


Glasaj za me... he he neš vidit taj film
















Napuštena kuća, malo smo procunjali po njoj...










Kol'ko love, jebeno smo se oparili. Bogat konačno...









Dosta napuštenih kuća, lijepe drvene, pune uspomena. Stari su umrli, mladi negdje daleko, navodno se može dobit dobar deal, Una je na par kilometara...


WTF Ćiro???











Stižemo u zadnji tren na vlak za nazad, čopor je već bio ukrcan...


Malo sna, sunce u kombinaciji sa pivom umori čovjeka, oko 65 km vožnje. Zadovoljni se vraćamo.


Viva Zagreb, . .... . .. . . ... . .